Brza Hrana: Opasna Zavisnost i Štetne Posledice
Brza hrana, poznata po kratkom periodu pripreme i konzumacije „s nogu“, postala je svakodnevnica za većinu populacije, uključujući Srbiju. Današnji ubrzani ritam života i dostupnost brze hrane u blizini škole ili kuće doprinose ovom trendu, iako svakodnevno konzumiranje može biti štetno.
U školama, učenici imaju ograničene opcije: ili da spakuju hranu od kuće, koja mora biti takva da se ne pokvari, ili da kupe brzu hranu. Roditelji često daju deci novac za užinu, ali šanse da će deca kupiti nešto zdravo su male. Nutricionistkinja Milka Raičević ističe da začini i prekomerne količine šećera u brzoj hrani izazivaju zavisnost kod dece i odraslih. Ljudi danas često jedu zbog užitka u veštačkom ukusu, ne zbog gladi.
Štetni aditivi u brzoj hrani, kao što su E-950, 951, 952, 954 i 962, nalaze se u žvakama, slatkišima i pićima bez šećera, i trebalo bi ih izbegavati. Ovakva hrana takođe sadrži veštačke boje i zaslađivače, što doprinosi njenom nezdravom sastavu.

Odgovornost Roditelja
Roditelji su najodgovorniji za sticanje zavisnosti od brze hrane kod dece. Često im daju nezdravu hranu, kao što su čips i grisine, dok su u parku ili školi. Raičević naglašava da u školama ne bi trebalo da bude dostupna nezdrava hrana i da bi bolja saradnja roditelja i nastavnika mogla pomoći u kontroli ishrane dece.
Izvor: Dnevnik